Sjediš dok voziš, radiš, jedeš, koristiš računar, gledaš TV i čitaš. 

Zapravo, prije nego što nastaviš da čitaš, vjerovatno bi trebalo da ustaneš. Jer što više sjediš na svojoj zadnjici, to ćeš manje vremena provesti na ovoj planeti. 

Jedno istraživanje pokazalo je da sjedenje satima u jednom cugu može da dovede do raka, gojaznosti, dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti. 

Druga studija povezala je 49.000 slučajeva raka dojke i 43.000 slučajeva raka debelog crijeva u SAD sa predugim sjedenjem. 

Sjedanje nije opasno jer znači da ne vježbaš i ne krećeš se. Opasno je samo po sebi. 

Ostavlja značajne posljedice na metabolizam. 

Negativno utiče na krvni pritisak, trigliceride, dobar holesterol, šećer u krvi i na nivoe leptina, hormona za apetit - sve su to biomarkeri za gojaznost i kardiovaskularne bolesti. 

Dugotrajnim sjedenjem narušava se postura čitavog trupa.

Pregibači zgloba kuka postaju funkcionalno kratki, dolazi do slabljenja glutealnih i abdominalnih mišića, te kompenzatornog pretjeranog naprezanja muskulature donjeg dijela leđa. 

Disbalans mišića dovodi do naglašene lumbalne lordoze (prednjeg nagiba zdjelice), a to za posljedicu ima hroničnu bol u donjem dijelu leđa.

Pitat ćeš, ako sjedim cijeli dan u kancelariji i kod kuće, ali svakoga dana sat-dva odem u teretanu ili prošetam, zar to nije dovoljno? 

Nažalost, nije. „Eksplozija vježbanja nije odgovor. Dva sata vježbanja dnevno neće nadomjestiti 22 sata sjedenja”, kaže dr. Dejvid Angus, specijalista za rak. 

Zapravo, kada sjediš pet ili šest sati dnevno, čak iako si provela sat u teretani, to je kao da si popušili paklu cigareta. 

Nije lako uvesti dodatne sate kretanja u tvoju svakodnevu rutinu, jer se većina poslova svodi na stolicu, sto i kompjuter. 

Ali prekidanje beskrajnog sjedenja, čak i na nekoliko minuta, može da bude velika razlika. Ključni enzimi će se pokrenuti, krv će prostrujati, um i mišići će se istegnuti. 

Evo šta bi mogla da uradiš po tom pitanju: 

Ustani i kreći se svakih 30 minuta. Uzmi vodu ili kafu. Prošetaj hodnikom ili samo stani dok telefoniraš. Čak i vrpoljenje pomaže.

Gledaj omiljenu seriju dok kuhaš, peglaš, prostireš veš, prazniš mašinu za sudove ili voziš sobni bicikl. 

Obavezno vježbaj. Iako te čak ni najnaporniji treninzi neće lišiti negativnih efekata sjedenja, jedno istraživanje otkrilo je da aktivni ljudi koji dugo sjede žive duže od neaktivnih