Svjesni smo koliko je fizička aktivnost bitna za funkcionisanje u svakodnevnici. Znamo mnogo o tome, ali opet sa druge strane ne pridržavamo se savjeta ljekara ili trenera. 

Novije tehnologije zamjenjuju čovjekovu snagu, te je čovjek pošteđen energije koju troši i veliki broj sati provodi na poslu sjedeći, ili u kolima ili kod kuće ispred TV-a ili računara 

Nedovoljno ili nikako fizičke aktivnosti

Dolaskom praznika svoje tijelo izlažemo izmijenjenim situacijama, odlazimo u šoping, dužu šetnju, igramo fudbal, tenis, roštiljamo u prirodi, ostajemo duže uveče nego obično.

Trenutno se osjećamo lijepo, ali sutra se osjećamo kao da smo prvi put trčali maraton, noge nas bole. Bol u vratnoj kičmi ili donjem dijelu leđa, rukama ili nogama. 

Današnje profesije su takve da ne podrazumijevaju nimalo ili minimalno fizičke aktivnosti. Sjedenje na poslu osam sati za računarom dovodi do totalne mišićne slabosti, koja se zove fizička neaktivnost. 

Pomislite prvo: „ nekada sam fizički bio aktivan i sve poslove sa lakoćom obavljao, sada već sa naporom radim te iste stvari ili više ne mogu da ih uradim“ 

Kretanjem pokrećemo niz metaboličkih procesa u našem organizmu i samim tim dolazi do promjena u mišićnom, koštanom, kardiovaskularnom, respiratornom, endokrinom i imunom sistemu. Sve bolesti koje se pojavljuju uglavnom nastaju od fizičke neaktivnosti. 

Nedovoljna fizička aktivnost povećava rizik za nastanak oboljenja srca, krvnih sudova, debljine, dijabetesa, osteoporoze i sl. 

Razmislite koliko ste aktivni tokom dana?

Koliko ste se kretali danas? Razmislite. Koliko ste se puta popeli stepenicama  umjesto da koristite lift? Ako je odgovor negativan, vrijeme je da se pokrenete i nešto uradite. Ne mora biti ništa drastično, možda da lift zamijenite stepenicama ili da prošetate do posla ili do kuće. Pokrenite se za početak. Ako se pitate koliko je aktivnosti potrebno za početak, na to pitanje ćete sami sebi dati odgovor čim postanete svjesni koliko uživate dok se krećete. 

Nakon toga se javljaju bolovi u raznim segmentima, bol kao pojava je signal tijela koji nas obavještava da nešto ne valja. Ova pojava nam predstavlja posljednju opomenu da nešto trebamo preduzeti. U protivnom bol postaje sve češća i naš stalni pratilac na koje se tijelo privikava. Zatim, sistemski se prenosi na cijeli organizam, a  riješavanje problema je dugoročan proces.

Vježbajte dok ste na poslu

Kancelarija i posao je aktivnost u kojoj nesvjesno držite nepravilan položaj tijela, sjetite se, pa  se ispravite, i nakon nekog vremena ponovo osjetite bolove, jer sjedite nepravilno. 

Dok sjedite moguće je izvesti vježbe za mobilizaciju vratne kičme. Cijeli postupak vam oduzima samo nekoliko minuta. Vježbama spriječavamo nastanak cervikalne spondiloze, a ukoliko ona postoji već usporavamo proces. Vježbe smanjuju i nastanak glavobolja, jer se pospješuje cirkulacija, a mozak dobija dovoljno kisika. 

Osnovne vježbe za vratnu kičmu

Vježba br. 1. 

Opis: Početni stav je sjedeći. Usta su zatvorena. Glavu i vrat maksimalno savijati ka dole dok vrh brade ne dodirne grudnu kost. Ramena i trup se ne pomijeraju. Ukoliko vrhom brade ne može da se dodirne grudna kost, vježbu raditi do lične maksimalne amplitude.

Vježba br. 2. 

Opis: početni stav je sjedeći. Glavu i vrat maksimalno zabaciti unazad. Ramena i trup se ne pomijeraju.

Vježba br. 3. 

Opis: Početni stav je sjedeći. Glavu i vrat maksimalno rotirati na jednu stranu iz maksimalne rotacije gurati vrh brade ka vrhu ramena istostrano. Ramena i trup se ne pomijeraju. Ponoviti vježbu na drugu stranu.

Vježba br. 4. 

Opis: početni stav je sjedeći. Glavu i vrat maksimalno bočno nageti na jednu stranu ka ramenu. Lice ostaje okrenuto naprijed. Cijeli pokret bočne fleksije vrši se oko vrha nosa. Ramena i trup se ne pomijeraju. Ponoviti vježbu i na drugu stranu.