Redovna tjelesna aktivnost važna je u svakoj životnoj dobi radi očuvanja zdravlja, pa je ne bi trebalo zanemarivati ni u poznim godinama unatoč određenim fiziološkim promjenama, tvrde stručnjaci.

Razlog više da započneš s vježbanjem, ako to do sada nisi činila, jest i činjenica da se najmanje 50 posto promjena koje prate starenje pripisuju upravo atrofiji zbog neaktivnosti.

Ako znamo da se pod pojmom tjelesne aktivnosti podrazumijeva svaki rad mišićno-koštanog sistema koji troši energiju iznad nivoa mirovanja, onda su to sve aktivnosti u slobodnom vremenu, rekreacija, sport, profesionalna djelatnost, obavljanje prigodnih poslova i slično.

Fiziološka starost, za razliku od hronološke, najprije se ogleda u smanjenju sposobnosti za tjelesnu aktivnost, čemu se upravo vježbanjem treba suprotstaviti.

Naime, tokom starenja radni kapacitet se smanjuje za 20-30 posto, smanjuje se maksimalna potrošnja kisika po stopi od 0,75 do 1 posto godišnje, odnosno za 8 do 10 posto tokom svake decenije nakon 25. godine, dolazi do morfoloških i fizioloških promjena srčano-žilnog sistema, do smanjenja mase mišića za više od 10 posto, do gubitka koštanog tkiva koji je izraženiji u žena nego u muškaraca (oko 8 posto u žena i 3 posto u muškaraca za svaku deceniju života), a smanjuje se i vitalni kapacitet 40 do 50 posto, a od 30. do 70. godine života i bazalni metabolizam za oko 10 posto.

Započni sa pozitivnim promjenama 

Sve su to dobri razlozi da već danas odbaciš mišljenje kako je starost sama po sebi prepreka za fizičku aktivnost i vježbanje i da započnete s pozitivnim promjenama u svome životu. Stručnjaci tvrde da  svaka žena, bez obzira na hronološku dob, sposobna za određenu vrstu tjelesne aktivnosti te da starost nikako ne bi smjela biti ograničavajući faktor.

Prije samog uključivanja u proces kontinuirane tjelesne aktivnosti, kao i tokom njenog provođenja, vrlo je važno posavjetovati se s doktorom, a medicinski pregled prije uključivanja u proces tjelovježbe obavezan je kako za mlađu, tako i za stariju populaciju. 

Povremeno je potrebno ponavljati i kontrole zdravstvenog stanja, među ostalim i radi povećanja motivacije starije osobe da na osnovi rezultata testiranja sama vidi benefite redovite tjelovježbe.

No, da bi tjelesna aktivnost u starijih ljudi bila učinkovita, ona mora biti redovna. 

Koliko često vježbati

Učestalost vježbanja trebala bi biti najmanje dva-tri puta sedmično (a još bolje svakodnevno), te odgovarajućeg trajanja (od najmanje 15 minuta do 30 minuta, što je cilj, a maksimalno 40-ak minuta).

Nije nužno vježbati tih 30 minuta odjednom, nego je moguće provoditi aktivnosti kraćeg trajanja (10-15 minuta) više puta dnevno kako bi dnevna aktivnost iznosila najmanje 30 minuta. 

Kada je najbolje početi sa vježbanjem 

U pravilu je najbolje početi vježbama niskog intenziteta i kratkog trajanja, pogotovo kod žena kod kojih je prevladavao sjedilački način života. Osim što se tako izbjegavaš ozljede, spriječava se i stvaranje negativnog stava prema vježbanju. 

Nagla povećanja intenziteta opterećenja trebaš izbjegavati, a samo uključivanje u tjelesnu aktivnost treba biti postupno, što znači da je prijeko potrebno prije svake aktivnosti zagrijati i pripremiti organizam u trajanju od najmanje 10 minuta (na primjer, hodanje, vježbe istezanja), a jednako je važno na kraju tjelesne aktivnosti postepeno smanjiti intenzitet kako bi se uspostavila ravnomjerna funkcija organizma.